Luka Cres

Operativni zapadni lukobran ima razvijenu dužinu od približno 185 metara, s prosječnom širinom od oko 6 metara, koja se u korijenskom dijelu proširuje na oko 14 metara. Dubine mora uz lukobran kreću se između 2 i 6 metara. Za povoljnih vremenskih uvjeta moguć je privez plovila i s njegove vanjske strane. S unutarnje strane, paralelno uz lukobran, nalazi se gat dužine 105 metara i širine 2,4 metra – unutarnja strana namijenjena je stalnim vezovima, dok je vanjska predviđena za nautičke vezove. Ovaj lukobran ujedno je u funkciji linijskog pomorskog putničkog prometa s obvezom javne usluge.

Operativni glavni gat dugačak je oko 120 metara i širok približno 12 metara, s kapacitetom prihvata dvaju većih ili više manjih plovila. Primarno je namijenjen prihvatu putničkih i izletničkih brodova.

Operativna obala ukupne je dužine oko 695 metara te služi za prihvat ribarskih plovila.

Zaštitni gatovi, dužine približno 20 i 70 metara, imaju dvostruku funkciju – s unutarnje strane koriste se za stalne vezove, dok vanjska strana doprinosi zaštiti akvatorija i omogućuje sezonski privez plovila.

Obala za privez plovila, zaštićena zaštitnim gatovima, ukupne je dužine oko 800 metara i kapaciteta približno 220 plovila. Namijenjena je isključivo korisnicima s ugovorom o stalnom vezu.

Luka je opremljena infrastrukturom za privez, opskrbom električnom energijom i vodom, a korisnicima su na raspolaganju i jasno označeni kontejneri za komunalni otpad te eko spremnici za odlaganje otpadnih ulja.

U sklopu luke nalazi se i izdvojeni lučki bazen – lučica Grabar. Zaštićena je lukobranom širine oko 3 metra i ukupne dužine približno 137 metara, uz mogućnost priveza i s vanjske strane u povoljnim vremenskim uvjetima. Ukupna dužina obalnih zidova iznosi oko 142 metra. Lučica raspolaže s približno 80 komunalnih stalnih vezova, dok se s vanjske strane lukobrana nalazi dodatnih 25 nautičkih vezova.

Lučica je opremljena dizalicom nosivosti 3,2 tone te istezalištem za manja plovila. Kao i ostatak luke, opremljena je priključcima za vodu i električnu energiju te odgovarajućom komunalnom i eko infrastrukturom.